Vodič za početnike o sigurnosti pri zavarivanju!

Zavarivanje je široko korišten proces u raznim industrijama, kao što su građevinarstvo, proizvodnja i popravka automobila. Iako je zavarivanje bitna vještina, ono također uključuje potencijalne opasnosti koje mogu uzrokovati ozbiljne povrede ako se ne pridržavaju odgovarajućih sigurnosnih mjera. Ovaj vodič za početnike ima za cilj pružiti sveobuhvatne informacije o sigurnosti zavarivanja, uključujući ličnu zaštitnu opremu (LZO), sigurne radne prakse i potencijalne opasnosti kojih treba biti svjestan.

Zašto je sigurnost važna pri zavarivanju?

Sigurnost je od najveće važnosti kod zavarivanja iz nekoliko razloga:

Lična zaštita:

Zavarivanje uključuje razne opasnosti, uključujući intenzivnu toplinu, iskre i štetne pare. Sigurnosne mjere, poput nošenja odgovarajuće lične zaštitne opreme (LZO), osiguravaju da su zavarivači zaštićeni od opekotina, povreda oka, respiratornih problema i drugih potencijalnih zdravstvenih rizika.

Sprečavanje nesreća:

Zavarivanje često uključuje rad s otvorenim plamenom, visokim temperaturama i električnim strujama. Zanemarivanje sigurnosnih mjera može dovesti do nesreća, poput požara, eksplozija, strujnih udara i padova. Poštivanje odgovarajućih sigurnosnih procedura minimizira rizik od nesreća i stvara sigurnije radno okruženje.

Zdravlje i blagostanje:

Zavarivanje proizvodi isparenja i plinove koji mogu biti otrovni ako se udišu. Dugotrajno izlaganje ovim supstancama može dovesti do respiratornih problema, plućnih bolesti i drugih dugoročnih zdravstvenih problema. Primjenom odgovarajućih sistema ventilacije i korištenjem respiratorne zaštite, zavarivači mogu zaštititi svoje zdravlje i dobrobit.

Usklađenost s propisima:

Vlade i regulatorna tijela uspostavili su sigurnosne propise i standarde za zavarivanje. Pridržavanje ovih propisa nije samo zakonski obavezno, već i osigurava da radno mjesto ispunjava potrebne sigurnosne standarde. Poštivanje sigurnosnih propisa pomaže u sprječavanju nesreća, zaštiti radnika i izbjegavanju kazni ili pravnih posljedica.

Produktivnost i efikasnost:

Sigurnosne mjere, poput odgovarajuće obuke i korištenja odgovarajuće opreme, doprinose efikasnijem i produktivnijem radnom okruženju. Kada se radnici osjećaju sigurno i samouvjereno u svom okruženju, mogu se fokusirati na svoje zadatke bez brige o potencijalnim opasnostima. To dovodi do povećane produktivnosti i kvalitetnijeg rada.

Ugled i povjerenje:

Kompanije koje daju prioritet sigurnosti u svojim zavarivačkim operacijama pokazuju svoju posvećenost dobrobiti svojih zaposlenika. Ova posvećenost gradi povjerenje među zaposlenicima, kupcima i širom javnošću. Pozitivan sigurnosni dosije i reputacija za davanje prioriteta sigurnosti mogu privući kvalificirane radnike i poboljšati imidž kompanije u industriji.

Uštede troškova:

Ulaganje u sigurnosne mjere može zahtijevati početne troškove, ali dugoročno dovodi do uštede troškova. Sprečavanje nesreća i povreda smanjuje medicinske troškove, zahtjeve za naknadu štete radnicima i potencijalne pravne obaveze. Osim toga, sigurno radno okruženje minimizira oštećenje opreme, zastoje i skupe popravke.

Zaključno, sigurnost je ključna u zavarivanju kako bi se radnici zaštitili od potencijalnih opasnosti, spriječile nesreće, održalo dobro zdravlje, uskladilo s propisima, povećala produktivnost i izgradila pozitivna reputacija. Davanje prioriteta sigurnosti ne samo da štiti dobrobit zavarivača, već doprinosi i efikasnijem i uspješnijem zavarivačkom procesu.

Koje su glavne opasnosti pri zavarivanju?

Postoji nekoliko glavnih opasnosti povezanih sa zavarivanjem kojih zavarivači moraju biti svjesni i protiv kojih moraju poduzeti mjere opreza. Ove opasnosti uključuju:

Luk:

Luk je jedna od glavnih opasnosti pri zavarivanju. Odnosi se na oslobađanje intenzivne toplote i svjetlosti koje nastaju tokom zavarivanja, posebno tokom procesa elektrolučnog zavarivanja kao što je zavarivanje zaštićenim metalom (SMAW) ili zavarivanje gasnim metalom (GMAW). Može izazvati teške opekotine kože i očiju ako se ne koristi odgovarajuća zaštita. Zavarivači bi uvijek trebali nositi zavarivačku masku s odgovarajućim automatskim filterom za zatamnjenje kako bi se zaštitili od luka.

Glavni uzroci električnog luka prilikom zavarivanja su:

Izloženost UV i IR zračenju:

Lukovi za zavarivanje emituju intenzivno ultraljubičasto (UV) i infracrveno (IR) zračenje. UV zračenje može izazvati opekotine kože slične opekotinama od sunca, dok IR zračenje može generisati toplotu koja može izazvati opekotine. Dugotrajno izlaganje ovim zračenjima bez odgovarajuće zaštite može rezultirati teškim opekotinama i dugoročnim oštećenjima.

Intenzivna svjetlost i toplina:

Svjetlina zavarivačkog luka može biti zasljepljujuća i uzrokovati privremeno ili trajno oštećenje vida ako oči nisu pravilno zaštićene. Intenzivna toplina koju stvara luk također može uzrokovati opekotine kože, čak i na udaljenosti od mjesta zavarivanja.

Da bi se zaštitili od opasnosti od električnog luka, zavarivači trebaju poduzeti sljedeće mjere opreza:

Nosite odgovarajuću zaštitu za oči:

Zavarivačka maska ​​sa odgovarajućim zaštitnom staklom je neophodna za zaštitu očiju od intenzivnog svjetla i zračenja koje se emituje tokom zavarivanja. Nivo zasjenjenja stakla treba odabrati na osnovu procesa zavarivanja i korištene amperaže.

Koristite zaštitnu odjeću:

Zavarivači trebaju nositi odjeću otpornu na plamen, kao što je zavarivačka jakna ili pregača, kako bi zaštitili kožu od iskri, rastopljenog metala i topline koja se stvara tokom zavarivanja. Također treba nositi duge rukave, hlače i cipele sa zatvorenim prstima.

Obezbijedite odgovarajuću ventilaciju:

Adekvatna ventilacija je ključna za uklanjanje isparenja i plinova zavarivanja iz radnog prostora. Pravilna ventilacija pomaže u smanjenju izloženosti toksičnim supstancama i smanjuje rizik od respiratornih problema.

Pridržavajte se sigurnih radnih praksi:

Zavarivači trebaju osigurati da je radno područje čisto od zapaljivih materijala i da su mjere za sprječavanje požara, poput aparata za gašenje požara, lako dostupne. Pridržavanje odgovarajućih tehnika zavarivanja i održavanje sigurne udaljenosti od luka također može pomoći u smanjenju rizika od električnog luka.

Dobijte odgovarajuću obuku:

Zavarivači trebaju proći obuku o opasnostima od električnog luka, sigurnosnim procedurama i upotrebi lične zaštitne opreme. Trebali bi biti svjesni protokola za reagovanje u hitnim slučajevima u slučaju incidenta sa električnim lukom.

Razumijevanjem rizika povezanih s električnim lukom i primjenom odgovarajućih sigurnosnih mjera, zavarivači se mogu zaštititi od opasnosti i smanjiti vjerovatnoću teških opekotina i ozljeda oka.

Isparenja i plinovi:

Zavarivanje proizvodi otrovne pare i plinove, poput ozona, dušikovih oksida i metalnih isparenja. Dugotrajno izlaganje ovim supstancama može dovesti do respiratornih problema, plućnih bolesti i drugih zdravstvenih problema. Zavarivači trebaju osigurati odgovarajuću ventilaciju u radnom prostoru kako bi uklonili ove zagađivače i koristiti zaštitu za disanje, poput respiratora ili maski, prema preporuci. Glavne opasnosti povezane s isparenjima i plinovima zavarivanja uključuju:

Respiratorni problemi:

Udisanje isparenja i plinova zavarivanja može dovesti do raznih respiratornih problema, kao što su groznica uzrokovana isparenjima zavarivanja, bronhitis, astma i druge plućne bolesti. Dugotrajno izlaganje ovim supstancama može uzrokovati dugoročne zdravstvene probleme.

Groznica metalnih isparenja:

Groznica uzrokovana metalnim isparenjima je bolest slična gripi uzrokovana udisanjem metalnih isparenja, posebno isparenja cink oksida. Simptomi uključuju groznicu, zimicu, glavobolju, mučninu i bolove u mišićima. Iako je obično privremena, ponovljena izloženost može dovesti do hroničnih zdravstvenih problema.

Toksični plinovi:

Procesi zavarivanja stvaraju otrovne plinove, poput ozona, dušikovih oksida, ugljičnog monoksida i raznih metalnih oksida. Udisanje ovih plinova može uzrokovati iritaciju respiratornog sustava, vrtoglavicu, mučninu, a u težim slučajevima gušenje ili trovanje.

Kancerogene tvari:

Neki isparenja od zavarivanja sadrže kancerogene supstance, kao što su heksavalentni hrom, nikl i kadmijum. Dugotrajna izloženost ovim supstancama može povećati rizik od razvoja raka pluća, grla ili drugih vrsta raka.

Da bi se smanjile opasnosti povezane sa zavarivačkim dimom i plinovima, zavarivači trebaju poduzeti sljedeće mjere opreza:

Osigurajte odgovarajuću ventilaciju:

Adekvatna ventilacija je ključna za uklanjanje isparenja i plinova zavarivanja iz radnog prostora. Lokalni sistemi za ispušnu ventilaciju, kao što su odvodi isparenja ili nape, trebaju se koristiti za hvatanje i uklanjanje isparenja na izvoru. Opća ventilacija, poput ventilatora ili otvorenih vrata/prozora, također može pomoći u poboljšanju cirkulacije zraka.

Koristite zaštitu za disanje:

Kada je ventilacija nedovoljna ili kada rade u zatvorenim prostorima, zavarivači trebaju koristiti odgovarajuću zaštitu za disanje, kao što su respiratori ili maske, kako bi filtrirali štetne pare i plinove. Izbor respiratora treba se zasnivati ​​na specifičnom procesu zavarivanja i vrsti prisutnih zagađivača.

Odaberite procese i materijale s niskim emisijama:

Neki procesi zavarivanja proizvode manje isparenja i plinova u usporedbi s drugima. Na primjer, elektrolučno zavarivanje u plinskom metalu (GMAW) punom žicom općenito proizvodi manje isparenja od elektrolučnog zavarivanja punjenom žicom (FCAW). Korištenje potrošnih materijala i materijala s niskim emisijama također može pomoći u smanjenju stvaranja toksičnih isparenja.

Održavajte radno područje čistim:

Redovno čistite radni prostor kako biste uklonili nakupljenu prašinu, ostatke i isparenja. Pravilno odlaganje potrošnog materijala, kao što su prazni kalemovi žice ili korištene elektrode, također je važno kako bi se spriječilo izlaganje opasnim materijalima.

Dobijte odgovarajuću obuku:

Zavarivači bi trebali proći obuku o opasnostima povezanim sa zavarivačkim isparenjima i plinovima, kao i o pravilnoj upotrebi ventilacijskih sistema i zaštite disajnih puteva. Razumijevanje rizika i primjena odgovarajućih sigurnosnih mjera ključno je za zaštitu od ovih opasnosti.

Primjenom ovih sigurnosnih mjera i svjesnošću opasnosti povezanih s isparenjima i plinovima za zavarivanje, zavarivači mogu zaštititi svoje respiratorno zdravlje i smanjiti rizik od dugoročnih zdravstvenih problema.

Električni udar:

Strujni udar je još jedna značajna opasnost kod zavarivanja. Zavarivanje uključuje visoke električne struje koje mogu uzrokovati strujni udar ako se ne poduzmu odgovarajuće mjere opreza. Zavarivači trebaju izbjegavati dodirivanje dijelova pod naponom i osigurati da je oprema za zavarivanje pravilno uzemljena. Pregled kablova na oštećenja i izbjegavanje kontakta s mokrim površinama ili vodom tokom zavarivanja također je važno kako bi se spriječio strujni udar. Glavne opasnosti povezane s strujnim udarom kod zavarivanja uključuju:

Opekotine:

Električni udar može uzrokovati teške opekotine kože i unutrašnjih organa. Toplota koju stvara električna struja može oštetiti tkivo i može zahtijevati medicinsku pomoć.

Srčani zastoj:

Električni udar može uzrokovati srčani zastoj, što je hitno medicinsko stanje koje zahtijeva hitnu intervenciju. Električna struja može poremetiti normalan srčani ritam, što dovodi do iznenadnog srčanog zastoja.

Oštećenje živaca:

Električni udar može uzrokovati oštećenje živaca, što može rezultirati utrnulošću, trncima ili gubitkom osjeta u zahvaćenom području. U težim slučajevima može uzrokovati paralizu ili gubitak kontrole mišića.

Da bi se smanjili rizici povezani sa električnim udarom, zavarivači trebaju poduzeti sljedeće mjere opreza:

Koristite pravilno uzemljenje:

Sva oprema za zavarivanje treba biti propisno uzemljena kako bi se spriječio strujni udar. Aparat za zavarivanje, radni komad i sto za zavarivanje trebaju biti povezani na uzemljenje kako bi se osiguralo da se svaka zalutala struja sigurno usmjeri u zemlju.

Redovno provjeravajte opremu:

Opremu za zavarivanje treba redovno provjeravati na znakove habanja, kao što su istrošeni kablovi ili oštećena izolacija. Oštećenu opremu treba odmah popraviti ili zamijeniti kako bi se spriječio strujni udar.

Koristite odgovarajuću ličnu zaštitnu opremu:

Zavarivači trebaju nositi odgovarajuću ličnu zaštitnu opremu, kao što su gumene rukavice i čizme, kako bi se zaštitili od strujnog udara. Rukavice i čizme treba redovno provjeravati na bilo kakve znakove oštećenja.

Izbjegavajte vlažne uslove:

Zavarivanje se ne smije izvoditi u vlažnim uslovima ili na mokrim površinama. Vlažni uslovi povećavaju rizik od strujnog udara, jer je voda dobar provodnik električne energije.

Dobijte odgovarajuću obuku:

Zavarivači bi trebali proći obuku o opasnostima povezanim sa električnim udarom i pravilnom upotrebom opreme za zavarivanje. Razumijevanje rizika i primjena odgovarajućih sigurnosnih mjera ključno je za zaštitu od ovih opasnosti.

Primjenom ovih sigurnosnih mjera i svjesnošću opasnosti povezanih sa električnim udarom pri zavarivanju, zavarivači se mogu zaštititi od rizika od povreda i osigurati sigurno radno okruženje.

Požar i eksplozija:

Požar i eksplozija predstavljaju značajne opasnosti pri zavarivanju. Varnice i vrući metal koji nastaju tokom zavarivanja mogu zapaliti zapaljive materijale, što dovodi do požara ili eksplozija. Ključno je očistiti radno područje od svih zapaljivih tvari i imati na snazi ​​mjere za sprječavanje požara, kao što su aparati za gašenje požara i vatrootporne barijere. Također se preporučuje prisustvo vatrogasne straže tokom i nakon zavarivanja. Glavne opasnosti povezane s požarom i eksplozijom pri zavarivanju uključuju:

Paljenje zapaljivih materijala:

Varnice i toplota pri zavarivanju mogu zapaliti zapaljive materijale, kao što su rastvarači, ulja i gasovi. To može dovesti do požara ili eksplozije, što može uzrokovati značajnu materijalnu štetu i povrede osoblja.

Zapaljiva prašina:

Zavarivanje stvara prašinu i ostatke koji mogu postati zapaljivi kada se pomiješaju sa zrakom. Ako se zapali, zapaljiva prašina može uzrokovati požar ili eksploziju, što može biti posebno opasno u zatvorenim prostorima.

Obogaćivanje kisikom:

Procesi zavarivanja koji koriste kisik mogu povećati koncentraciju kisika u zraku, što može stvoriti opasnost od požara. Obogaćivanje kisikom može uzrokovati lakše sagorijevanje materijala i dovesti do brzog širenja požara.

Da bi se smanjili rizici povezani s požarom i eksplozijom pri zavarivanju, zavarivači trebaju poduzeti sljedeće mjere opreza:

Održavajte radno područje čistim:

Redovno čistite radni prostor kako biste uklonili nakupljenu prašinu, ostatke i zapaljive materijale. Pravilno odlaganje potrošnog materijala, kao što su prazni kalemovi žice ili korištene elektrode, također je važno kako bi se spriječilo nakupljanje zapaljivih materijala.

Koristite odgovarajuću ventilaciju:

Adekvatna ventilacija je ključna za uklanjanje isparenja i plinova zavarivanja iz radnog prostora i sprječavanje nakupljanja zapaljive prašine. Lokalni sistemi za ispušnu ventilaciju, kao što su odvodi isparenja ili nape, trebaju se koristiti za hvatanje i uklanjanje isparenja na izvoru. Opća ventilacija, poput ventilatora ili otvorenih vrata/prozora, također može pomoći u poboljšanju cirkulacije zraka.

Koristite odgovarajuću ličnu zaštitnu opremu:

Zavarivači trebaju nositi odgovarajuću ličnu zaštitnu opremu, kao što su vatrootporna odjeća, rukavice i čizme, kako bi se zaštitili od rizika od požara i eksplozije.

Izbjegavajte zavarivanje u blizini zapaljivih materijala:

Zavarivanje se ne smije izvoditi u blizini zapaljivih materijala, kao što su rastvarači, ulja i plinovi. Ako je zavarivanje u blizini zapaljivih materijala neophodno, odgovarajuća oprema za gašenje požara, kao što su aparati za gašenje požara, treba biti lako dostupna.

Dobijte odgovarajuću obuku:

Zavarivači bi trebali proći obuku o opasnostima povezanim s požarom i eksplozijom pri zavarivanju i pravilnoj upotrebi opreme za gašenje požara. Razumijevanje rizika i primjena odgovarajućih sigurnosnih mjera ključno je za zaštitu od ovih opasnosti.

Primjenom ovih sigurnosnih mjera i svjesnošću opasnosti povezanih s požarom i eksplozijom pri zavarivanju, zavarivači se mogu zaštititi od rizika od ozljeda i osigurati sigurno radno okruženje.

Povrede oka i kože:

Povrede oka i kože su uobičajene opasnosti pri zavarivanju. Zavarivanje generiše intenzivnu svjetlost, toplotu i zračenje, što može uzrokovati oštećenje očiju i kože ako nije adekvatno zaštićeno. Glavne opasnosti povezane s povredama oka i kože pri zavarivanju uključuju:

Luk:

Luk je iznenadno oslobađanje intenzivne toplote i svjetlosti koje se može dogoditi tokom zavarivanja. Može uzrokovati teške opekotine očiju i kože i trajno oštećenje očiju.

Isparenja pri zavarivanju:

Isparenja od zavarivanja sadrže otrovne supstance, poput metalnih oksida i plinova, koji mogu uzrokovati respiratorne probleme i iritaciju kože. Dugotrajno izlaganje isparenjima od zavarivanja može dovesti do hroničnih zdravstvenih stanja, poput raka pluća i groznice uzrokovane metalnim isparenjima.

Ultraljubičasto (UV) zračenje:

Zavarivanje generira UV zračenje, koje može uzrokovati oštećenje očiju i kože. Dugotrajno izlaganje UV zračenju može dovesti do katarakte, raka kože i drugih kožnih oboljenja.

Da bi se smanjili rizici povezani s ozljedama očiju i kože prilikom zavarivanja, zavarivači trebaju poduzeti sljedeće mjere opreza:

Koristite odgovarajuću ličnu zaštitnu opremu:

Zavarivači trebaju nositi odgovarajuću ličnu zaštitnu opremu, kao što su zavarivačke maske sa automatskim zatamnjujućim staklima, zaštitne naočale sa bočnim štitnicima i vatrootpornu odjeću, kako bi se zaštitili od opasnosti zavarivanja.

Koristite odgovarajuću ventilaciju:

Adekvatna ventilacija je ključna za uklanjanje isparenja i plinova zavarivanja iz radnog prostora i sprječavanje nakupljanja otrovnih tvari. Lokalni sistemi za ispušnu ventilaciju, kao što su odvodi isparenja ili nape, trebaju se koristiti za hvatanje i uklanjanje isparenja na izvoru.

Koristite odgovarajuće tehnike zavarivanja:

Pravilne tehnike zavarivanja, poput održavanja sigurne udaljenosti od luka i izbjegavanja direktnog gledanja u luk, mogu pomoći u smanjenju rizika od povreda oka i kože.

Dobijte odgovarajuću obuku:

Zavarivači bi trebali proći obuku o opasnostima povezanim s povredama oka i kože prilikom zavarivanja i pravilnoj upotrebi lične zaštitne opreme. Razumijevanje rizika i primjena odgovarajućih sigurnosnih mjera ključno je za zaštitu od ovih opasnosti.

Primjenom ovih sigurnosnih mjera i svjesnošću opasnosti povezanih s ozljedama očiju i kože prilikom zavarivanja, zavarivači se mogu zaštititi od rizika od ozljeda i osigurati sigurno radno okruženje.

Buka:

Buka predstavlja značajnu opasnost kod zavarivanja. Zavarivanje stvara visoke nivoe buke, što može uzrokovati oštećenje sluha ako nije adekvatno zaštićeno. Glavne opasnosti povezane s bukom kod zavarivanja uključuju:

Gubitak sluha:

Izloženost visokim nivoima buke može uzrokovati trajno oštećenje sluha, kao što su gubitak sluha ili tinitus. Dugotrajna izloženost nivoima buke iznad 85 decibela (dB) može uzrokovati oštećenje sluha.

Teškoće u komunikaciji:

Visok nivo buke može otežati radnicima efikasnu komunikaciju, što može dovesti do nesporazuma i povećanih sigurnosnih rizika.

Da bi se smanjile opasnosti povezane s bukom pri zavarivanju, zavarivači trebaju poduzeti sljedeće mjere opreza:

Koristite odgovarajuću zaštitu za sluh:

Zavarivači trebaju nositi odgovarajuću zaštitu za sluh, kao što su čepići za uši ili štitnici za uši, kako bi se zaštitili od opasnosti buke. Zaštitu za sluh treba odabrati na osnovu nivoa buke i trajanja izloženosti.

Koristite odgovarajuću ventilaciju:

Adekvatna ventilacija je ključna za uklanjanje isparenja i plinova zavarivanja iz radnog prostora i sprječavanje nakupljanja otrovnih tvari. Lokalni sistemi za ispušnu ventilaciju, kao što su odvodi isparenja ili nape, trebaju se koristiti za hvatanje i uklanjanje isparenja na izvoru. To može pomoći u smanjenju nivoa buke u radnom prostoru.

Koristite odgovarajuće tehnike zavarivanja:

Pravilne tehnike zavarivanja, poput korištenja zavjesa ili ekrana za zavarivanje za prigušivanje buke, mogu pomoći u smanjenju rizika od izloženosti buci.

Dobijte odgovarajuću obuku:

Zavarivači bi trebali proći obuku o opasnostima povezanim s bukom pri zavarivanju i pravilnoj upotrebi zaštite za sluh. Razumijevanje rizika i primjena odgovarajućih sigurnosnih mjera ključno je za zaštitu od ovih opasnosti.

Primjenom ovih sigurnosnih mjera i svjesnošću opasnosti povezanih s bukom pri zavarivanju, zavarivači se mogu zaštititi od rizika oštećenja sluha i osigurati sigurno radno okruženje.

Ergonomske opasnosti:

Ergonomske opasnosti odnose se na faktore rizika koji mogu dovesti do mišićno-koštanih poremećaja (MSD) i drugih fizičkih povreda prilikom zavarivanja. Zavarivanje često uključuje rad u nezgodnim položajima, ponavljajuće pokrete i dizanje teških tereta. Ovi faktori mogu dovesti do mišićno-koštanih povreda, kao što su istegnuća, uganuća i problemi s leđima. Glavne opasnosti povezane s ergonomskim problemima prilikom zavarivanja uključuju:

Neugodne poze:

Zavarivanje često zahtijeva od radnika da duže vrijeme održavaju nezgodne položaje, poput savijanja, dosezanja ili uvijanja. Ovi položaji mogu naprezati mišiće i zglobove, što dovodi do nelagode i potencijalnih povreda.

Ponavljajući pokreti:

Zavarivanje često uključuje ponavljajuće pokrete, poput zavarivanja perli ili brušenja. Ponavljajući pokreti mogu uzrokovati povrede od preopterećenja, poput tendinitisa ili sindroma karpalnog tunela.

Teško dizanje:

Oprema i materijali za zavarivanje mogu biti teški, što zahtijeva od radnika da obavljaju često dizanje, nošenje ili guranje/vučenje. Nepravilne tehnike dizanja ili prekomjerni tereti mogu opteretiti leđa i dovesti do povreda leđa.

Izloženost vibracijama:

Alati za zavarivanje, poput brusilica ili čekića za drobljenje, mogu proizvesti vibracije koje se mogu prenijeti na šake i ruke. Dugotrajna izloženost vibracijama može rezultirati sindromom vibracije šake i ruke (HAVS) i drugim srodnim poremećajima.

Da bi se smanjili rizici povezani s ergonomskim problemima pri zavarivanju, zavarivači trebaju poduzeti sljedeće mjere opreza:

Održavajte pravilnu mehaniku tijela:

Radnici trebaju biti obučeni o pravilnim tehnikama podizanja i mehanici tijela kako bi se izbjeglo nepotrebno opterećenje mišića i zglobova. To uključuje korištenje nogu za podizanje, održavanje leđa ravnim i izbjegavanje pokreta uvijanja.

Koristite ergonomsku opremu:

Zavarivači bi trebali koristiti ergonomsku opremu, kao što su podesive radne stanice, manipulatori za zavarivanje ili ergonomski plamenici za zavarivanje, kako bi smanjili opterećenje tijela i pospješili pravilno držanje.

Redovno pravite pauze:

Česte pauze tokom zavarivanja mogu pomoći u smanjenju rizika od povreda od preopterećenja. Vježbe istezanja ili promjena položaja tokom pauza također mogu pomoći u ublažavanju umora mišića i poboljšanju cirkulacije krvi.

Koristite pomoćne uređaje:

Zavarivači bi trebali koristiti pomoćna sredstva, kao što su pomagala za dizanje ili ergonomski alati, kako bi smanjili fizički napor povezan s teškim dizanjem ili ponavljajućim zadacima.

Ergonomski dizajnirajte radni prostor:

Radno mjesto za zavarivanje treba biti dizajnirano tako da potiče pravilno držanje i minimizira naprezanje. To uključuje podešavanje visine radnih površina, obezbjeđivanje prostirki protiv umora i osiguravanje odgovarajućeg osvjetljenja.

Primjenom ovih sigurnosnih mjera i svjesnošću opasnosti povezanih s ergonomskim problemima u zavarivanju, zavarivači se mogu zaštititi od rizika od mišićno-koštanih poremećaja i drugih fizičkih povreda, osiguravajući sigurno i zdravo radno okruženje.

Osnovna sigurnosna oprema za zavarivanje

Zavarivanje je opasna aktivnost koja zahtijeva upotrebu odgovarajuće sigurnosne opreme za zaštitu zavarivača i drugih osoba u blizini. Slijedeća sigurnosna oprema za zavarivanje je osnovna:

Zavarivačka maska:

Zavarivačka maska ​​je najvažniji dio zaštitne opreme za zavarivača. Ona štiti lice, oči i vrat zavarivača od intenzivnog svjetla, toplote i zračenja koje nastaje tokom zavarivanja. Zavarivačke maske trebaju biti opremljene zaštitnom folijom koja odgovara procesu zavarivanja koji se izvodi.

Rukavice za zavarivanje:

Rukavice za zavarivanje štite ruke zavarivača od toplote, iskri i rastopljenog metala koji nastaje tokom zavarivanja. Trebale bi biti napravljene od materijala otpornog na plamen i pružati odgovarajuću spretnost za zadatak zavarivanja.

Jakna za zavarivanje:

Zavarivačka jakna pruža zaštitu gornjeg dijela tijela od iskri, topline i zračenja nastalih tokom zavarivanja. Trebala bi biti napravljena od materijala otpornog na plamen i pokrivati ​​ruke, trup i vrat.

Čizme za zavarivanje:

Čizme za zavarivanje štite stopala zavarivača od iskri, toplote i padajućih predmeta. Trebale bi biti napravljene od čvrstog, vatrootpornog materijala i pružati dobro prianjanje kako bi se spriječilo klizanje i pad.

Respirator:

Zavarivanje proizvodi isparenja i plinove koji mogu biti štetni ako se udišu. Treba nositi respirator kako bi se zavarivač zaštitio od udisanja ovih štetnih tvari. Vrsta respiratora koja je potrebna ovisit će o procesu zavarivanja i vrsti proizvedenih isparenja.

Zaštitne naočale:

Zaštitne naočale štite oči zavarivača od letećih krhotina i iskri. Trebale bi biti izrađene od materijala otpornog na udarce i pružati bočnu zaštitu.

Čepići za uši ili štitnici za uši:

Zavarivanje proizvodi visoke nivoe buke koji mogu oštetiti sluh zavarivača. Treba nositi čepiće za uši ili štitnike za uši kako bi se zaštitili od oštećenja sluha.

Aparat za gašenje požara:

Aparat za gašenje požara treba biti lako dostupan u slučaju požara. Vrsta aparata za gašenje požara koja je potrebna zavisiće od vrste požara koji može nastati.

Korištenjem odgovarajuće sigurnosne opreme za zavarivanje, zavarivači mogu zaštititi sebe i druge u blizini od opasnosti povezanih sa zavarivanjem. Neophodno je koristiti svu gore navedenu opremu kako bi se osiguralo sigurno radno okruženje.

Održavanje sigurnog radnog mjesta

Radi sigurnosti tokom zavarivanja, važno je imati pri ruci sljedeću opremu:

Aparat za gašenje požara:

U slučaju bilo kakve požarne opasnosti, imajte aparat za gašenje požara u blizini. Provjerite da li je aparat za gašenje pogodan za gašenje požara koji uključuju zapaljive materijale, kao što su požari klase C (požari električnih instalacija) i požari klase D (požari koji uključuju zapaljive metale).

Komplet prve pomoći:

Držite dobro opremljen pribor za prvu pomoć u blizini kako biste mogli zbrinuti sve manje povrede koje se mogu dogoditi tokom zavarivanja. Pribor treba da sadrži predmete kao što su zavoji, antiseptički rastvor, gel za opekotine, rukavice i makaze.

Zaštitne naočale:

Osim nošenja zavarivačke maske, zaštitne naočale mogu pružiti dodatnu zaštitu za oči od letećih krhotina ili iskri koje mogu zaobići masku. Držite zaštitne naočale pri ruci kada je potrebno.

Zavarivačke deke ili zavjese:

Zaštitne deke ili zavjese za zavarivanje koriste se za zaštitu obližnjih zapaljivih materijala od iskri i prskanja. Držite ove materijale u blizini kako biste zaštitili okolno područje i spriječili slučajne požare.

Zaštitni ekrani za zavarivanje:

Zaštitni ekrani za zavarivanje koriste se za stvaranje barijere između područja zavarivanja i drugih radnika ili prolaznika. Oni štite druge od štetnih učinaka svjetlosti, zračenja i iskri zavarivanja. Držite zaštitni ekran za zavarivanje u blizini kako biste uspostavili sigurnu radnu zonu.

Kliješta ili stezaljke za zavarivanje:

Kliješta ili stezaljke za zavarivanje su praktični alati za rukovanje vrućim metalom, uklanjanje troske ili sigurno držanje radnih komada. Držite ove alate u blizini kako biste izbjegli korištenje golih ruku ili rizik od opekotina.

Lična zaštitna oprema (LZO):

Pored maske za zavarivanje, rukavica i jakne, obavezno imajte pri ruci rezervnu ličnu zaštitnu opremu. To uključuje dodatne parove rukavica, zaštitne naočale, čepiće za uši ili štitnike za uši, te svu ostalu ličnu zaštitnu opremu specifičnu za proces zavarivanja koji se izvodi.

Pravilna ventilacija:

Adekvatna ventilacija je ključna za uklanjanje isparenja i plinova zavarivanja iz radnog prostora. Osigurajte da su ventilacijski sistemi, kao što su ventilatori za ispuh ili odvodi isparenja, na mjestu i da ispravno funkcionišu.

Držanjem ove sigurnosne opreme pri ruci, zavarivači joj mogu brzo pristupiti kada je to potrebno, osiguravajući sigurnije radno okruženje i minimizirajući rizik od nezgoda ili povreda tokom zavarivanja.

Zaključak：

Važno je da zavarivači budu svjesni ovih opasnosti i da primjenjuju odgovarajuće sigurnosne mjere, uključujući nošenje odgovarajuće lične zaštitne opreme, pridržavanje sigurnih radnih praksi i adekvatnu obuku, kako bi se smanjili rizici povezani sa zavarivanjem.